Zbog čega su bela jaja skuplja od smeđih? Zašto su portreti na kovanicama rađeni iz profila, a na papirnim novčanicama uvek anfas? Zašto su Apple laptop računari u crnoj boji skuplji od onih u beloj? Zašto se automobil star jedan dan prodaje po znatno nižoj ceni nego poptuno nov? Zbog čega su bonusi češće u materijalnim nego finansijskim sredstvima? Zbog čega se za neke usluge napojnice podrazumevaju, a za druge ne?
Ma koliko to čudno izgledalo, odgovor na sva prethodna pitanja je – ekonomija. Ekonomija nije samo ono što se dešava na berzama, u bankama i na finansijskim i robnim tržištima. Ona postoji svuda oko nas i utiče na sve ono što nam se dešava. Ekonomista Robert Frank se dugo godina bavi odgovaranjem na ova pitanja svojim studentima, te je odlučio da najinteresantnija objavi u vidu knjige.
O autoru
Robert H. Frank (1945.), profesor menadžmenta, profesor ekonomije, autor više knjiga, kolumnista The New York Times. Ima master iz statistike i doktorsku diplomu iz ekonomije (oba sa univerziteta Berkeley), i počasni doktorat univerziteta St. Gallen.
O knjizi
Autor Robert H. Frank sabrao je najzanimljivija pitanja svojih studenata i pitanja sa kojima se susretao u svom radu, i potrudio se da pronađe (ekonomske) odgovore na njih. Kroz zanimljive primere iz života objašnjava pojave poput prodavnica koje rade 24 sata dnevno, a ipak imaju brave, ili zašto se mleko prodaje u pravougaonoj ambalaži, dok se osvežavajući napici prodaju u cilindričnim bocama.
Knjiga je podeljena u 11 poglavlja, grupisano prema tematici kojom se pitanja bave, a svako pitanje daje podnaslov tom delu.
Utisak
Kada pročitate kojim se pitanjima ova knjiga bavi, zapitate se – kako uopšte takva pitanja padaju ljudima na pamet?! Kada ponovo pročitate pitanje, zaista vas zanima odgovor na njega, a kada dobijete odgovor, shvatićete da je, zapravo, sve tako savršeno logično (i u vezi sa ekonomijom).
“Popularna ekonomija” jeste žanr koji bi sigurno trebalo da pratite, na koji god način da se bavite ekonomijom (obavezno pogledati i Freakonomics (Frikonomija) Otkačena ekonomija). Ukoliko ste (budući) student ekonomije, ovo je knjiga koju bi trebalo da pročitate pre nego što počnete da spremate prvi ispit.
Preporučljivo za svakog: pročitajte da biste bolje razumeli sve(t) oko sebe. No, imajte na umu ono što i sam autor kaže: ovo nisu finalni odgovori, ovo je samo najbolja pretpostavka. Zadatak ove knjige nije da vam da odgovore na sva ona i slična pitanja, već da vam pokaže kako da ih ubuduće dajete sami sebi.
[button link=”https://laguna.rs/n1187_knjiga_ekonomski_prirodnjak_-_kako_ekonomija_objasnjava_gotovo_sve_laguna.html?utm_source=marketingITD&utm_medium=button&utm_campaign=ekonomski_prirodnjak” size=”medium” target=”blank”]Poruči od izdavača: Ekonomski prirodnjak: kako ekonomija objašnjava gotovo sve – Robert Frenk (Laguna)[/button]*
Citat
Učenje ekonomije slično je učenju novog jezika. Važno je da počnete polako i da svaki princip sagledate iz više različitih situacija.
***
Vrednost propuštene prilike u nečemu čime se bavite jeste vrednost svega onoga čega se morate odreći da biste to dobili.
Ekonomski model ponude i potražnje u sušini je priča o uslovima koji određuju vrstu, količinu i cenu artikla koji se proizvode. Potražnja za određenim proizvodom pokazuje koliko su ljudi spremni da ga plate.
Ako se dovoljno obeshrabri izvrdavanje, preduzeće je u mogućnosti da ostane profitabilno uprkos teretu isplaćivanja većih plata.
(…) cilj svakog popusta je smanjenje cene zbog potencijalnih kupaca koji ne bi kupili artikle po utvrđenim cenama, ali s tim da se popust omogući što manjem broju drugih kupaca.
Ako nešto deluje predobro da bi bilo istinito, verovatno tako i jeste.
*Knjiga je obezbeđena ljubaznošću izdavača (Laguna). Pročitajte naš Princip etičnosti.







Bio sam prošle godine na rehabilitaciji u banji, i upoznam jednog momka tamo koji je kuvar.
I pričamo o svemu i svačemu u kaže on da njegova žena farmaceurr i da su je drugarice nagovarale da muža nagovori da upiše nešto, makar ekonomiju!!!!
Takve budale ne shvataju da je sve u životu ekonomija! Ko bi njima plaćeo plate, plaćeo istraživanje itd
Kod nas ekonomiju i pravo upiše svako ko ne zna šta bi drugo – zato i jesmo tu gde smo…
Hvala na komentaru.